Home / 1946-1991

PD Team work

O društvu
Video

Statistika

Članova : 3175
Sadržaj : 834
Web Linkovi : 37
Posjete Sadržajima : 2603477
1945 - 1991 PDF Ispis E-mail

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Maoča je, kao i mnoga druga sela, dočekala oslobođenje zemlje u velikoj neimaštini i oskudici. U toku samog rata selo nije pretrpjelo neka veća materijalana razaranja. Od nekoliko granata koje su ispaljene iz smijera Brčkog od strane njemačkog okupatora, četiri su pale na lokalitet Gradina i jedna na današnju mahalu Mujkanovići. No, nije zanemarljiv broj od preko pedeset mještana koji su izginuli ili nestali na raznim ratištima i u raznim vojnim formacijama.

 


 

Seljačka radna zadruga u Maoči je formirana već 1946. godine. Ona se u svom početku bavila uglavnom robnim prometom, odnosno trgovinom široke potrošnje. Prerastanjem u Zemljoradničku zadrugu 1953. godine, dolazi do njenog aktivnijeg djelovanja, te proširenja obima djelatnosti. Zadruga je tada zapošljavla oko tridesetak radnika, isključivo mještana. Svoj pravi procvat zadruga doživljava u periodu od 1956-1960. godine, te u to vrijeme spada među red jačih zadruga u Bosni i Hercegovini.

Godine 1952. u sklopu zadruge osniva ju se mlin i pilana, koji obavljau uslužne djelatnosti za stanovništvo ovoga kraja. Dnevni kapacitet mlina iznosio je oko 1, 5 tonu, a od pšenice i kukuruza dobijalo se brašno za ljudsku i mekinje za stočnu ishranu.

Uz pomoć Seljačke radne zadruge 1952. godine u selu je osnovano Omladinsko kulturno-umjetničko društvo, koje je u svom sastavu imalo tamburaški orkestar i folklornu grupu, a nastupali su po okolnim selima, te ponekad u Brčkom i Gradačcu.

Tadašnji orkestar, koji se nažalost raspao već 1957. godine, sačinjavali su: Ljuca Harun - bas; Ljuca Džemail - prim; Kamenjašević Mujo, Alija, Jakub i Fadil - gitare, s tim što je Fadil povremeno svirao i harmoniku.

Razvoj školstva u Maoči može se pratiti od 1943. godine, kada je otvorena prva osnovna vjerska škola, pod nazivom Ibtedaijja. Ona će tako raditi sve do 1946. godine kada se osniva Narodna osnovna škola. Prvi učitelj koji je radio u njoj bio je Morić Bahrija iz Brčkog, a poslije njega Biščević Sidika iz Tuzle, itd.

Školu su pohađali učenici sa područja Maoče i Islamovca, a bila su kombinovana odjeljenja od učenika različitog uzrasta. Kao takva radila je sve do 1949. godine i od tada pa sve do 1958. godine radi kao četverorazredna škola bez kombinacija.

U periodu od 1958. godine pa sve do školske 1966/67. godine radi kao petorazredna. Porastom broja učenika u tom periodu osjetila se potreba za izgradnjom nove školske zgrade. Od 1963. godine pristupa se izgradnji novog školskog objekta koji je završen 1966. godine. Od tada počinje raditi kao petorazredna i dobija naziv Osnovna škola "7. april".

Pod tim imenom škola djeluje do 7. marta 1973. godine, a onda dobija ime istaknutog revolucionara i borca ovoga kraja Arifa Derviševića. Njegov datum rođenja 23. septembar, škola uzima kao svoj dan, te ga svake godine obilježava u spomen na Arifa Derviševića. Danas škola nosi naziv JU Deveta osnovna škola.

 

Društveno-ekonomski razvoj sela Maoče, u poslijeratnom periodu moguće je bar donekle sagledati, kako iz prethodnih, tako i iz sljedećih podataka:
- od 1948-1951. godine, vlastitim radom svih mještana izgrađen je zadružni dom i ekonomske zgrade;
- u septembru 1958. godine selo je dobilo prvi TV prijemnik, koji je bio smješten u prostorijama zadružnog doma, odnosno u kahvani koju je tada držao Meho Dedić;
- 1954. godine, selo je dobilo električno osvjetljenje, a kroz selo su postavljeni zvučnici-razglas, koji je služio za obavještavanje stanovništva o raznim manifestacijama, skupovima i sl. ;
- 1964. godine, osnovana je "Biljana", čiji su prvi osnivači bili Spasoje Lakić iz Bačke Palanke i Tirić Musa iz Maoče. Tadašnja "Biljana", zapošljavala je 15 radnica i 4 radnika, da bi 1989. godine brojala 270 zaposlenih, od kojih je polovina bila iz Maoče. Selo je tada bilo prvo mjesto u općini koje je zajmom za zapošljavanje dobilo jedan savremeni objekat u krugu "Biljane", te je tako osim otkupa i izvoza ljekovitog bilja i sama otpočela proizvodnju kvalitetnog čaja, koji se plasirao na tržište cijele Jugoslavije;
- 1965. godine, osnovan je fudbalski klub kojemu Adem Mujkanović daje ime "Trešnjevka". Ovaj klub se kako tada, tako i danas takmiči u općinskoj ligi, a pored sela Maoča, te 1965. godine, tu su još bila sela: Donji Hrgovi, Bukvik, Dubrave, Bijela i Brka. Prva utakmica je odigrana sa F. K. "Zadrugar" iz Bukvika i to rezultatom 2:2, a u prvoj postavi tima igrali su sljedeći igrači: Mujkanović Halil, Bajrić Jusuf, Ljuca Hajrudin-Pinjara, Lević Rizo, Trumić Iljaz, Lević Ramiz, Mujkanović Adem, Bajrić Ibrahim, Vejzović Agan-Bagara, Mujkić Safet-Best i Ćurić Jusuf.
- 1966. godine, konstituisana je MZ Maoča;
- 1969. godine, u zgradi Osnovne škole počela je sa radom ambulanta, u koju dolazi ljekar i medicinska sestra iz Gornjeg Rahića, a u junu iste godine u zgradi doma počinje raditi Mjesni ured za sela Maoču, Islamovac i Rašljani;
- 1972. godine, zvanično je u upotrebi lokalni vodovod čija je izgradnja započeta još 1968. godine;
- 1980. godine za 29. novembar, otvorena je prva pošta sa automatskim telefonima (60 brojeva), da bi 1989. g. bilo 160 priključaka;
- 1981. godine završena je nova stambeno-poslovna zgrada MZ Maoča, gdje se useljavaju i počinju sa radom nova ambulanta, mjesni ured, mjesna zajednica, na spratu četiri stana za prosvjetne radnike i ljekara, a u potkrovlju mala sala (104 mjesta) za sjednice, kino i druge kulturne aktivnosti;
- 1984. godine uvedena je ulična rasvjeta, uređeni su seoski sokaci, prilazni putevi i korito rijeke;
- 1989. godine započeti su radovi na izgradnji novih mostova na izlazima iz sela.

Iste godine, selo je brojalo pet prodavaonica i samoposlugu, a svako treće domaćinstvo posjedovalo je putnički automobil, svako pitku vodu i struju, te ukupno 223 TV aparata, oko 150 traktora i nekoliko teretnih kamiona, tri kombajna, dvije vršalice i niz drugih priključnih mašina.

Oko 100 radnika radilo je privremeno van granica Jugoslavije, a oko 500 je bilo zaposleno na području brčanske općine i u drugim republikama.

Iz knjige "Maoča kroz historiju" Autora Bašić N. Nedžada

 

Slučajni Video

 

Radio stanice